Radni materijali za rano poticanje intelektualnog razvoja

Zapamtiti ne znači i razumjeti

 

Svatko od nas drukčije uči, na neki svoj najbolji način. I svatko od nas nešto drugo smatra ključnim u učenju. Mnogima riječ „naučiti“ znači zapamtiti. Oni koji na takav način uče, mnogo puta ponavljaju  određene sadržaje dok im se ne „urežu“ u glavu. Pritom se koriste i raznim  (mnemotehničkim) trikovima za  pohranu podataka i dosjećanje zapamćenih sadržaja. Uspješno učim otkako znam za sebe, ali nikad nisam samu sebe prisiljavala pamtiti bubajući. Koristila sam, naime, mnogo zabavnije načine učenja u kojima se usput zapamti sve što treba.


1. Reci to svojim riječima

Svaki školski predmet ima svoje tehničke termine (stručno nazivlje). To su precizno, jednoznačno definirane riječi i izrazi koji čine jezik tog predmeta (jezik matematike, povijesti, zemljopisa, fizike…). Nemoguće je učiti bilo koji predmet ako ne znaš njegov jezik. Ima nevjerojatno mnogo učenika koji savršeno znaju izrecitirati što je npr. mitoza, binom ili defenestracija, ali nijedan od tih pojmova ne mogu objasniti svojim riječima, ne mogu ih prepoznati kad su opisani riječima ili slikama drukčijima od onih koje su zapamtili. Zapamtili su, ali ne razumiju.

SAVJET: Učenje započni čitanjem. Prekidaj čitanje nakon svakog izraza, pravila ili objašnjenja koje želiš upamtiti i pokušaj ga ispričati ili protumačiti svojim riječima.
 

2. Sažimaj i bilježi

Udžbenički je tekst pripremljen za učenje: organiziran je u niz ulomaka, često s podnaslovima. Ulomak je niz rečenica koje povezuje neka zajednička misao, a naslovi (i podnaslovi) najkraće su prepričani sadržaji teksta koji slijedi. Glavna misao ulomka često nije jednostavno izrečena negdje u ulomku, najčešće je tek treba otkriti i složiti iz podnaslova, objašnjenja i primjera u ulomku. Uobičajena je pogreška čitati cijeli tekst lekcije bez zastajkivanja i zadržavanja na ulomcima. Još je češća pogreška mnogo puta zaredom čitati neki ulomak dok ga ne upamtimo.

SAVJET: Čitaj ulomak po ulomak.

  • Odredi što bi mogla biti glavna misao tog ulomka i izreci je jednom rečenicom.
  • Skrati tu rečenicu u jednu riječ ili jednostavan izraz i od nje napravi natuknicu ili naslov.
  • Tijekom čitanja na poseban papir zapisuj natuknice (naslove) svakog ulomka.

Na taj  način sastavljaš svoj osobni podsjetnik, svoje bilješke za brzo učenje i ponavljanje. Kad kreneš učiti, ne gubi vrijeme ponovim iščitavanjem udžbeničkog teksta: čitaj svoje bilješke i svaku objasni. Tek ako kod neke natuknice zapneš, vrati se na udžbenički tekst i ponovno pročitaj ulomak s kojim imaš problem.
 

3. Izdvoji ključne riječi

Ključne su riječi pojedinačne riječi ili izrazi koje bismo upisali u tražilicu kad nešto istražujemo, o nečemu želimo više saznati. Nije sve što je novo i nerazumljivo ujedno i ključna riječ. U dobro strukturiranom udžbeničkom tekstu obično u cijeloj lekciji nema više od pet ključnh riječi. To su uglavnom tehnički pojmovi ili koncepti koje treba razumjeti i naučiti. Često su označene masnim tiskom (bold), (iako je masnim tiskom često označeno i nešto što nije ključna riječ, ali je zbog nečega bitno).

SAVJET: Pročitaj cijeli tekst lekcije, a zatim pokušaj izdvojiti najviše pet ključnih riječi ili izraza.  Jako je zgodno svaku ključnu riječ odmah zapisati na posebnu karticu za brzo učenje i to tako da na jednu stranu kartice napišeš ključnu riječ, a na drugu njezino kratko objašnjenje. Sve svoje kartice za brzo učenje spremaj u istu vrećicu. Kad učiš ili ponavljaš za ispite, izvlači kartice i provjeri znaš li točno što koja ključna riječ znači.
 

4. Vizualiziraj

Učenje je poput slaganja slagalice. Imaš hrpu djelića (informacija) od kojih moraš složiti priču. Uzalud ti je savršeno znati sve djeliće slagalice ako ne vidiš načine na koji se oni povezuju u cjelinu.

Vizualizirati znači organizirati podatke tako da na prvi pogled možeš vidjeti odnose među njima: u tablicama, umnim mapama, skicama, nacrtima, šalabahterima, lentama vremena, grafikonima… Prikazuješ što je s čime povezano, što je čemu nadređeno i bitnije, što je iz čega nastalo, što je čemu zajedničko, što različito, što je bilo prije, što poslije, što je uzrok, što posljedica…

SAVJET: Nakon čitanja lekcije odaberi način na koji ti se čini da bi je najzgodnije mogao/mogla vizualizirati tako da je lako zapamtiš i kasnije brzo ponoviš kad bude trebalo za ispit.

 

Četiri opisana postupka motivirajući su način učenja: nema beskrajnih ponavljanja, pamćenja podataka koji vise u zraku i koncepata koje zapravo ne razumijemo. Ovim četirima postupcima kvalitetno učimo već u prvom čitanju teksta: razmišljamo dok čitamo, uočavamo, lučimo bitno od nebitnog, zaključujemo, povezujemo, strukturiramo. I usput zapamtimo sve što treba. A ono što bismo mogli zaboraviti, spremili smo u pametnim bilješkama i vizualizacijama i za tim ćemo lako posegnuti kad nam bude trebalo.

Kako provjeravamo je li odabrani način učenja bio dobar? Tako da riješimo zadatke nakon teksta. Ako nam to ne uspije, ne mora značiti da nismo dobro shvatili i zapamtili. Može jednostavno  značiti da smo zagubili neki komadić svoje slagalice upavši u rupe u svojim prethodnim znanjima. To je vrlo čest problem u predmetima koji se moraju sustavno učiti zadanim redoslijedom, poput matematike. Shvatiš lekciju, sve ti je jasno, a ipak ne možeš riješiti zadatak. Neki stari komadić slagalice se zametnuo. Gdje ga nabrzaka potražiti? U svojim karticama za brzo učenje, bilješkama i vizualizacijama.

 

Preneseno sa Školskog portala


Pročitajte sljedeće: Škola bez slobode i radosti je „dresura”

Izrada web stranica: ITB inernet usluge j.d.o.o.